Prelistaj uzorak
U izdanju TIM pressa objavljena je nova knjiga Slobodana Šnajdera Doba mjedi.
Doba mjedi velika je priča o dvoje ljudi koji su odživjeli svoje živote u doba ekstrema te o njihovu potomku kojega je zapalo, kao ne baš sretno nasljedstvo, izaći na kraj s tom činjenicom. Georg i Vera, kako se u romanu zovu, imali su, naime, do neke točke tih svojih života ekstremno suprotstavljene biografije. Oni se sreću čim je to bilo moguće a da ne bude pogibeljno, nakon što je ama baš sve na svijetu bilo protiv toga susreta. Potom odlaze različitim putevima, kad ih je baš sve upućivalo na to da ostanu zajedno.
Priča je europska po tome što se dogodila u mnogo verzija, svjedočeći o moći ideologije koja zna podijeliti i stol i postelju, jučer kao i danas, također i u ovom stoljeću koje nije ništa manje obilježeno ekstremima. Iz različitih obzira, pa i zbog straha, ta je priča malokad ispričana do kraja.
Doba mjedi jest ujedno epska rijeka s mnogo pritoka, rukavaca, naplavina, što se teško probija prema svojemu dalekom ušću. Neki možda znaju da je rijeka Bosut neobična po tome što ponekad poteče prema svojemu izvoru.
Ti se izvori u romanu traže u mitskom vremenu, kada je šareni svirac hamelinski hodio njemačkim zemljama i skupljao njezinu mladost da je odvede u – Transilvaniju. Nešto bliže našem dobu, u godini 1770., grupa njemačkih kolonista dolazi u Wolkowar, u okviru terezijanskih reformi, i ostaje u Slavoniji. Poslije su nazvani Volksdeutscherima. Naracija o njima daje širi okvir dviju individualnih sudbina, sve do protjerivanja „etničkih Nijemaca“ godine 1945. iz Šleske, Sudeta i Jugoslavije te do rasapa potonje.
Središnji dio romana događa se u Poljskoj, tom valjda najstrašnijem poprištu Drugoga svjetskog rata. Kraj romana pripada mjestima kamo dolaze i smireni i nesmireni, za koje velimo da su valjda mrtvi.
Slobodan Šnajder (Zagreb, 1948.) diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosnivač i dugogodišnji urednik kazališnog časopisa Prolog. Aktivan u različitim žanrovima. Prozu objavljuje od 1966. Od 1969. godine djeluje kao dramatičar, pišući dramske tekstove kontinuirano, što se ne može reći i za izvođenja. Prevođen i igran u inozemstvu.
- ISBN: 978-953-8075-11-7
- Dimenzije: 155x240 mm
- Broj stranica: 372
- Uvez: tvrdi
- Godina izdanja: 2015.
Večernji list (Denis Derk), 14. 11. 2015.
Jutarnji list (Jagna Pogačnik), 2. 12. 2015.
Jutarnji list (Miljenko Jergović), 5. 12. 2015.
www.politika.rs (Vesna Roganović), 13. 10. 2015.
Večernji list (Denis Derk), 9. 11. 2015.
Politika (Mića Vujičić), 26. 12. 2015.
Večernji list, 24. 12. 2015.
https://civilka.wordpress.com (Davor Špišić), 4. 1. 2016.
Dnevni list Danas (Marija Krtinić), 14. 1. 2016.
Jutarnji list (Miljenko Jergović), 24. 1. 2016.
www.blic.rs (Tatjana Nježić), 24. 1. 2016.
Vreme (Teofil Pančić), 4. 2. 2016.
prigorski.hr, 12. 2. 2016.
Novi list (Sandra Sabovljev), 14. 2. 2016.
Glas Slavonije, 15. 2. 2016.
Novi list (Kim Cuculić), 19. 2. 2016.
Pobjeda (Vlatko Simunović), 20. 3. 2016.
Pobjeda, 26. 3. 2016.
NIN (Dragan Velikić), 5. 5. 2016.
Booksa.hr (Neven Svilar), 6. 5. 2016.
Polja (Srđan Srdić), br. 498., ožujak/travanj 2016.
Moderna vremena (Dragan Jurak), 19. 5. 2016.
Novi magazin (Nadežda Gaće), 26. 5. 2016.
Novi list (Jaroslav Pecnik), 29. 5. 2016.
Novi list, Jutarnji list, Večernji list, 5. 9. 2016.
Dnevni avaz (Mia Hebib), 7. 9. 2016.
Dnevni list (Vesna Hlavaček), 12. 9. 2016.
Al Jazeera (Jasmin Agić), 11. 9. 2016.
faktor.ba (Iman Redžović), 16. 9. 2016.
Večenji list (Denis Derk), 5. 10. 2016.
Jutarnji list, 21. 10. 2016.
Nacional (Kristina Olujić), 31. 10. 2016.
Politika (Ana Otašević), 17. 6. 2017.
www.deutschlandfunkkultur.de (Martin Sander, Ksenija Cvetković-Sander), 21. 7. 2017.
Spiegelungen. Zeitschrift für deutsche Kultur und Geschichte Südosteuropas, br. 2.18 (Marijan Bobinac)
Jutarnji list (Jagna Pogačnik), 2. 12. 2015.
Jutarnji list (Miljenko Jergović), 5. 12. 2015.
www.politika.rs (Vesna Roganović), 13. 10. 2015.
Večernji list (Denis Derk), 9. 11. 2015.
Politika (Mića Vujičić), 26. 12. 2015.
Večernji list, 24. 12. 2015.
https://civilka.wordpress.com (Davor Špišić), 4. 1. 2016.
Dnevni list Danas (Marija Krtinić), 14. 1. 2016.
Jutarnji list (Miljenko Jergović), 24. 1. 2016.
www.blic.rs (Tatjana Nježić), 24. 1. 2016.
Vreme (Teofil Pančić), 4. 2. 2016.
prigorski.hr, 12. 2. 2016.
Novi list (Sandra Sabovljev), 14. 2. 2016.
Glas Slavonije, 15. 2. 2016.
Novi list (Kim Cuculić), 19. 2. 2016.
Pobjeda (Vlatko Simunović), 20. 3. 2016.
Pobjeda, 26. 3. 2016.
NIN (Dragan Velikić), 5. 5. 2016.
Booksa.hr (Neven Svilar), 6. 5. 2016.
Polja (Srđan Srdić), br. 498., ožujak/travanj 2016.
Moderna vremena (Dragan Jurak), 19. 5. 2016.
Novi magazin (Nadežda Gaće), 26. 5. 2016.
Novi list (Jaroslav Pecnik), 29. 5. 2016.
Novi list, Jutarnji list, Večernji list, 5. 9. 2016.
Dnevni avaz (Mia Hebib), 7. 9. 2016.
Dnevni list (Vesna Hlavaček), 12. 9. 2016.
Al Jazeera (Jasmin Agić), 11. 9. 2016.
faktor.ba (Iman Redžović), 16. 9. 2016.
Večenji list (Denis Derk), 5. 10. 2016.
Jutarnji list, 21. 10. 2016.
Nacional (Kristina Olujić), 31. 10. 2016.
Politika (Ana Otašević), 17. 6. 2017.
www.deutschlandfunkkultur.de (Martin Sander, Ksenija Cvetković-Sander), 21. 7. 2017.
Spiegelungen. Zeitschrift für deutsche Kultur und Geschichte Südosteuropas, br. 2.18 (Marijan Bobinac)
Napisavši sjajan roman, izvjesno jedan od najboljih u novijoj povijesti hrvatske književnosti, pokušao se riješiti naslaga teškog i opterećujućeg nasljeđa, ali je tim iskustvom ujedno i nas obogatio novim spoznajama koje nisu ugodne. Međutim, one nas u svakom slučaju, ako si damo truda i pročitamo ga, mogu (možda) učiniti boljim ljudima.
Jaroslav Pecnik, Novi list
Njegov roman izranja iz legende i iz legendarne prošlosti, višestruko interpretirane i nadinterpretirane obiteljske priče, da bi se vrlo brzo preobrazio u vrlo stvarnu, tvrdu i surovu istinu dvadesetog stoljeća. (...)
Ovo je, bez ikakve sumnje, najvažniji roman hrvatske književnosti u posljedenjih nekoliko godina.
Miljenko Jergović, Jutarnji list
Doba mjedi je jaka knjiga koja zahtijeva koncentriranog čitatelja, spremnog da zastane nad pripovjednim rečenicama koje su zapravo filozofske misli, autorske sentence, senzibilnog čitatelja koji će prepoznati poetska mjesta i koji pristaje na nemogućnost jednostavnog i jednosmjernog tumačenja. Ukratko, Doba mjedi je ozbiljna, čvrsta i vrlo osjetljiva knjiga. (...)
Za čitatelje, koji htjeli ili ne htjeli, poznaju 20. stoljeće kao doba ekstrema, Šnajderovo Doba mjedi jest i mjedeno doba i trajnije od mjedi. To je spisateljsko svjedočanstvo kako je moguće pisati nakon Auschwitza. Teško i neizvjesno. Ali neizbježno i uvijek osobno.
Andrea Zlatar Violić, Booksa.hr
Doba mjedi, doba zmije koju je Mojsije načinio prema naredbi Boga, doba je odsutnog Boga; doba ideje u koju se mora vjerovati i vrijeme obožavanja mjedenih kumira. A u tom dobu počinjuju se najgori užasi. (...)
Šnajderu je za „Doba mjedi“ bio potreban „cijeli život“. Ne zato jer je sudbina Volksdeutschera politički osjetljiva tema. Dapače, to je odavno prestala biti. Već zato što je „Doba mjedi“ ono što se uobičava nazvati testamentom, oporučnim roman.
Dragan Jurak, Moderna vremena
Povezane knjige
Doba mjedi (II. izdanje)
Nakon velikog uspjeha izdanja iz 2015. godine, objavili smo drugo izdanje nagrađivanog romana Doba mjedi autora Slobodana Šnajdera. Doba mjedi najnagrađivaniji je ovogodišnji roman - dobitnik je slj...
Doba mjedi (III. dopunjeno izdanje)
Nakon velikog uspjeha izdanja iz 2015. i 2016. godine, objavili smo treće dopunjeno izdanje nagrađivanog romana Doba mjedi autora Slobodana Šnajdera. Doba mjedi najnagrađivaniji je roman 2015. - dob...