
Kakav bi bio život bez želja? Raznolikost i intenzitet naših želja potiču nas da djelujemo i daju nam osjećaj da smo u potpunosti živi. Željeti živjeti ne znači jednostavno biti živ, već dopustiti da nas nosi vitalni impuls koji nas tjera da stvaramo, volimo, nadmašujemo sami sebe. Radi se o njegovanju željne snage koja pokreće naše živote. Ipak, svakodnevno nailazimo na mnoga ograničenja koja nas sputavaju.
Često smo zarobljeni impulsom našeg primarnog mozga, strijatuma, i konzumerističke propagande koja nas tjera da stječemo sve više i više. Kako njegovati snagu želje bez upadanja u zamku trajnog nezadovoljstva ili društvene mimikrije? Kako razvijati vlastitu životnu snagu bez samocenzure? Kako naučiti usmjeravati svoje želje prema stvarima, aktivnostima ili ljudima koji nas potiču na rast i donose nam radost?
Od Platona do Renéa Girarda, preko Buddhe, Aristotela, Epikura, Spinoze, Nietzschea, Junga i Bergsona, Frédéric Lenoir se u knjizi Filozofija želje vraća velikim misliocima te nam na temelju njihovih spoznaja i vlastitih promišljanja približava sposobnost želje, jednu od inherentno ljudskih sposobnosti.
* * *
Želja da se okrenemo onom bitnom, da kvaliteta bude važnija od kvantitete, da ograničimo svoje primarne želje u korist želja koje nam omogućuju da se ostvarimo kao biće, poštujući druge i naš planet, pokazuje nam da Platonova želja kao nedostatak nije jedini pokretač života. Postoji i jedan drugi oblik želje, koji nije ni plod nedostatka, niti ga potiče naš primarni mozak: želja da rastemo, da se ostvarimo, da budemo svoji, da se uspijemo više radovati nego uživati.
* * *
Želja je dakle „čovjekova bit“ i pokretač naših života: naše zadovoljstvo životom ovisi o načinu na koji je njegujemo i usmjeravamo. Ali opstanak našeg društva ovisi i o ispravnoj usmjerenosti naših želja, a to se ne može dogoditi ako ih u konačnici ne usmjerava poštovanje života, briga za drugoga i traženje istine. Zato je više nego ikad potrebno osvijestiti naše želje: to je zasigurno najveći izazov naše epohe.
* * *
Da bismo rasli u radosti, potrebno je dakle njegovati želju, jer ona predstavlja poriv koji nam pomaže povećati svoju životnu snagu. Ali ne bilo kako! Jer ako želja po sebi nije ni dobra ni loša, ako je to snaga bitna za naš rast, može nas dovesti do tuge ili do radosti, do sreće ili do nesreće, ovisno o tome prema kojim osobama ili predmetima je usmjerimo. Ako želje usmjerimo prema idejama, stvarima, osobama ili hrani koje su za nas dobre, koje se dobro slažu s našom jedinstvenom prirodom, onda će uživanje u tim stvarima i bićima povećati našu životnu snagu i dovesti nas do radosti. Nasuprot tome, ako želje usmjerimo prema stvarima i bićima koje se ne slažu dobro s onim što mi jesmo, njihovo posjedovanje ili druženje s njima prije ili poslije izazvat će tugu, jer će umanjiti našu sposobnost djelovanja i našu životnu snagu.
- ISBN: 978-953-369-048-3
- Dimenzije: 128x200 mm
- Broj stranica: 192
- Uvez: meki
- Godina izdanja: 2024.
- Naslov izvornika: Le désir, une philosophie. Vivre aux éclats
- Jezik izvornika: francuski
- Prijevod: Dubravka Celebrini
Povezane knjige

Bog

O sreći
