• 01.05.2007.
• Zagreb, HR

Je li Hrvatska zrela za ekofeminizam?

Sudeći prema prepunoj dvorani Hrvatskoga novinarskoga doma posjetiteljima koji su došli na razgovor o ženskome doprinosu očuvanju i zaštiti čovjekove okoline i predstavljanje knjige Mitski aspekti ekofeminizma, autorice dr.sc. Mirele Holy, odgovor bi mogao biti potvrdan. O tomu su svjedočili ugledni govornici prof.dr. Ivo Josipović, prof.dr. Ivo Banac, Karmen Ratković i recenzentica knjige dr. sc. Suzana Marjanić. Posebno zanimanje izazvala su svjedočenja o ekofeminizmu na djelu: Marijana Petir, zamjenica županice Sisačko-Moslavačke županije i Ana Katuša, predsjednica Udruge oboljelih od karcinoma iz Siska iznijele su potresni primjer samoorganiziranja žena u zaštiti od industrijskoga zagađenja dok je u ekofeminizmu Zlata Nanić prepoznala vlastitu inicijativu u proizvodnji zdrave hrane i zaštiti okoliša. Bilo je riječi i o razlozima anonimnosti ekofeminizma u Hrvatskoj za što postoje konkretni uzroci. Danas smo svjesni da se u našem društvu u zadnjih 15-ak godina marginaliziralo gotovo sve što nije imalo konkretan lokalno-politički predznak, a opće društvene prilike išle su na ruku uzdizanju tradicionalno-patrijarhalnih vrijednosti katoličkoga društva. U takvoj je situaciji svaka kritika nasilja i rata, ili pak kritika uzdizanja 'pozitivnih' ratničkih kvaliteta, bila shvaćena kao nedomoljubni čin, a ekofeminizam upravo kritizira svođenje pojma domovine isključivo na uzak prostor patrie – očevine. Ekofeminizam kroz ideju obožavanja Majke Zemlje promovira ideju ljubavi prema svim oblicima života na planetu Zemlji, a ne ljubavi samo prema životnom prostoru omeđenom političkim granicama. Za ekofeministkinje ljubav nije i ne može biti odraz težnje za posjedovanjem.