
Kad sam od urednika dobio smjernice za pisanje ove knjige – da treba imati stotinjak stranica i da mora biti pisana jednostavnim jezikom – zapitao sam se je li u tako ograničenim okvirima moguće kvalitetno obraditi temu.
Što je filozofija? nije pisana kao povijest filozofije i ne opisuje njen razvoj od antike do danas, ali sadrži elemente povijesti filozofije. Ona nije uvod u opću filozofiju jer takva bi knjiga morala sadržavati detaljna objašnjenja različitih filozofskih disciplina kao što su metafizika, epistemologija, etika, estetika i logika. Smatrao sam da bi bilo neozbiljno pokušati dati pregled tih područja u tako usko zadanim okvirima. Umjesto toga, usredotočio sam se na iznošenje relativno sažetog i lako čitljivog pregleda različitih perspektiva o prirodi filozofije. Ipak, da bismo shvatili što filozofija danas može i treba biti, potrebno je znati što je dosad bila, jer u povijesti filozofije postoje alternative sadašnjoj filozofskoj praksi. Iako se uvelike pozivam na povijesno-filozofske izvore, knjiga donosi suvremenu perspektivu.
Filozofirati znači pokušavati shvatiti sama sebe. Filozofija nije tek puka potraga za znanjem kao izvanjskim entitetom; ona uključuje suočavanje s vlastitim neznanjem te propitivanje sebe samih, toga u što vjerujemo i što jesmo. Ta osobna dimenzija filozofije misao je vodilja ove knjige.
*****
Nakon kraćeg pregleda različitih pristupa pitanju „Što je filozofija?“ (1. poglavlje), bavim se razlozima zbog kojih smo počeli filozofirati i analizom temelja na kojima filozofija počiva (2. poglavlje). Nadalje, raspravlja se o odnosu filozofije prema znanosti (3. poglavlje), književnosti (4. poglavlje) i odnosu filozofije prema vlastitoj povijesti (5. poglavlje). Poglavlje nakon toga donosi analizu razlika između kontinentalne i analitičke filozofije, koje su snažno utjecale na modernu filozofiju (6. poglavlje). U tih šest poglavlja uglavnom dajem opisni pregled inventara kojim filozofija raspolaže. Preostala poglavlja u većoj su mjeri normativna i subjektivna, jer u njima raspravljam o tome kakva bi po mojem mišljenju filozofija trebala biti. Za početak iznosim argumente s metafilozofskog stajališta koje se može opisati kao pragmatični pluralizam ili preskriptivizam (7. poglavlje). Nakon toga argumentiram zašto bi filozofija opet trebala postati mudroslovlje (8. poglavlje) i objašnjavam kako profesionalna filozofija ne uspijeva ostvariti taj ideal (9. poglavlje). Na kraju se ukratko osvrćem na to zašto filozofiju i dalje trebamo (10. poglavlje).
Lars Svendsen
- ISBN: 978-953-8075-44-5
- Dimenzije: 115x185 mm
- Broj stranica: 140
- Uvez: meki
- Godina izdanja: 2018.
- Naslov izvornika: Hvad er filosofi?
- Jezik izvornika: norveški
- Prijevod: Mišo Grundler
Povezane knjige

Filozofija dosade

Filozofija slobode
