Kada se poznati lokalitet Palmira, zaštićen UNESCO-om kao dio svjetske kulturne baštine, našao usred vandalske okupacije, Paul Veyne preuzeo je ulogu sjajnog vodiča za razgledavanje ostataka tog nekada velebnog grada, danas zabranjenog lokaliteta.
Nekadašnju razvijenu metropolu smještenu u srcu pustinje u središnjoj Siriji, sjeveroistočno od Damaska, Palmiru, današnji Tadmur, prema Bibliji je izgradio Salomon. Ovaj važni karavanski grad bio je najveća trgovinska sila na Bliskom istoku između prvog i trećeg stoljeća, živo čvorište trgovine između Istoka i Zapada, između Indije, Kine, Mezopotamije, Perzije i Rima. U prvom stoljeću, za vrijeme Tiberija, imala je status rimske provincije, a svoj svoj vrhunac dosegla je za cara Hadrijana u drugom stoljeću. Nakon 260. godine Zenobia, udovica Odenata, istaknutog palmirskog vladara koji je koordinirao obranu Rimskog Carstva na istoku, pokušala je preuzeti carsku vlast ušavši u sukob s Rimom. Godine 272. porazio ju je car Aurelijan, naznačivši tako kraj Palmirinog prosperiteta.
Grandiozni spomenici te prekrasna mješavina grčko-rimske arhitekture i estetike lokalnih utjecaja protežu se i do nekoliko kilometara, a pripadaju (pripadali su) najvažnijim ostatcima antičkog svijeta. Otkad je teroristička organizacija Daesh (ili kako se vole nazivati, ISIS) uništila Palmiru, dio kulture i Veyneov predmet proučavanja razletio se u nepovrat. Zaprepašten neshvatljivim pustošenjem, autor skicira portret nekadašnjeg sjaja slavne Palmire koju se odnedavno može upoznati samo putem knjiga. Takva je priča o "Veneciji pustinje" koju nam slika Paul Veyne; s njim otkrivamo tragove ove ogromne relikvije nedavno gotovo potpuno iščezle iz svijeta.
Paul Veyne, rođen 13. lipnja 1930. godine u Aix-en-Provenceu, francuski je arheolog i povjesničar, stručnjak na području povijesti antičkog Rima. Bio je student na École Normale Supérieureu i član Francuske akademije u Rimu (1955. − 1957.), a trenutno uživa poziciju počasnog profesora na College de France. Među Veyneovim poznatim radovima ističu se Comment on écrit l'histoire: essai d'epistemologia (1970), Le pain et le cirque (1976), L'inventaire des differences (1976), Les Grecs ont-ils cru à leurs mythes? (1983), L'Elegie érotique romaine (1983), La société romaine (1991), Sexe et pouvoir à Rome (2005), L'empire Greco-Roman (2005), Foucault, sa pensée, sa personne (2008).
- ISBN: 978-953-8075-18-6
- Dimenzije: 128x200 mm
- Broj stranica: 108
- Uvez: meki
- Godina izdanja: 2016.
- Naslov izvornika: Palmyre, l'irremplaçable trésor
- Jezik izvornika: francuski
- Prijevod: Leni Bastaić