
Kraj doba oponašanja
- Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju
- Ivan Krastev, Stephen Holmes
Ova znamenita knjiga dvojice istaknutih intelektualaca, Ivana Krasteva i Stephena Holmesa, potpuno preobličuje naše razumijevanje krize liberalizma i odgovara na pitanje zašto je Zapad, nakon pobjede u hladnom ratu, izgubio svoju političku ravnotežu.
Početkom 1990. godina očekivalo se širenje liberalne demokracije na Istok. Ipak, transformacija istočnoeuropskih zemalja iznjedrila je gorko odbacivanje samog liberalizma, ne samo na Istoku već i u srcu Zapada. Autori međutim smatraju da kraj doba oponašanja ne znači da će ljudi prestati cijeniti slobodu i pluralizam, da će liberalna demokracija nestati ili da će svijetom zavladati reakcionarni autoritarizam i nativizam. To znači povratak, ali ne svjetskom sukobu dviju misionarskih nacija, jedne liberalne i druge komunističke, nego povratak pluralističkom i konkurentskom svijetu, gdje nijedno središte vojne i ekonomske moći neće težiti širenju vlastitog vrijednosnog sustava diljem svijeta. Takav međunarodni poredak nipošto nije bez presedana, s obzirom na to da je glavna značajka svjetske povijesti bila kulturna, institucionalna i ideološka raznolikost, a ne jednoobraznost – zapažanje koje sugerira da je kraj doba oponašanja ujedno i kraj jedne zlosretne povijesne anomalije.
Kraj doba oponašanja briljantno je djelo iz sfere političke povijesti u kojem Krastev i Holmes dokazuju da je pretpostavljeni kraj komunizma samo početak doba autokrata. Osvrćući se na povijesne događaje u posljednjih trideset godina, autori također pokazuju da najveća snaga vala populističke ksenofobije u Istočnoj Europi proizlazi iz ogorčenosti nametnutim oponašanjem Zapada nakon promjena 1989.
Knjiga Kraj doba oponašanja. Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju dobila je nagradu Lionel Gelber za 2020. godinu.
* * *
Dok građani drugih zemalja znaju mnogo o Amerikancima, Amerikanci nemaju pojma o tome kako ostatak svijeta razmišlja i živi. Oni nikada nisu čuli za filmske zvijezde koje nisu anglofonske, a njihova predodžba o razlozima za političke sukobe u drugim zemljama samo je maglovita.
Ta gruba neravnoteža u razumijevanju stvara stratešku ranjivost.
* * *
Nacionalističke populiste obilježava to da se nikad ne ispričavaju ni za koji postupak svoje nacije u cijeloj njezinoj povijesti. Ponašati se kao negativac i istovremeno sebe prikazivati kao žrtvu – to je njihova glavna podmuklost.
* * *
Srednjoeuropske elite ispočetka su iskreno prigrlile oponašanje zapadnjačkih vrijednosti i institucija kao najbrži put k političkoj i ekonomskoj reformi. Bili su gorljivi obraćenici, čije je izjednačavanje normalizacije sa Zapadom naposljetku omogućilo reakcionarnoj kontraeliti prisvajanje politički najjačih simbola nacionalnog identiteta.
- ISBN: 978-953-8075-84-1
- Dimenzije: 142x205 mm
- Broj stranica: 264
- Uvez: meki
- Godina izdanja: 2020.
- Naslov izvornika: The Light that Failed: A Reckoning
- Jezik izvornika: engleski
- Prijevod: Marko Maras
www.glasistre.hr, 25. 1. 2021, HINA
www.portalnovosti.com, 9. 2. 2021, Katarina Luketić
Globus, 10. 2. 2021, Zdravko Milinović
Revija za socijalnu politiku, svezak 28, br. 2/2021, Predrag Bejaković
„Glavne kvalitete ovog djela su: podrobna analiza suvremene političke i društvene situacije u raznim zemljama, u kojima je tranzicija postala ideologem koji je izgubio i svoju eksplanatornu moć i političku privlačnost; originalna komparativna poveznica na osnovi koncepta „političkog oponašanja“; najzad, razotkrivanje raznolikosti političkog fenomena koji osobito u analizi demokratskih procesa pokazuje da je cilj ostanka na vlasti, često i po svaku cijenu, važniji od drugih ciljeva, uključujući sudjelovanje građana i šireg kruga civilnog društva u donošenju važnih odluka za pojedinu zemlju i međunarodni poredak u cjelini.“
prof. dr. sc. Vjeran Katunarić
„Krastev i Holmes na inovativan i pristupačan način današnje doba tumače iz perspektive mladih i posrćućih postkomunističkih demokracija nekadašnje Istočne Europe, nazivajući ga dobom oponašanja. Istočna Europa isprva je pokušavala oponašati Europu, da bi naposljetku, umjesto pozapadnjenja, došlo do proliferacije neliberalnih političkih i društvenih procesa kakve poznajemo s istoka kontinenta (Poljska, Mađarska, Rusija...) i u starim, zapadnim demokracijama.“
doc. dr. sc. Višeslav Raos
Povezane knjige

Što nakon Europe?

Pandemija nostalgije
