Ova znamenita knjiga dvojice istaknutih intelektualaca, Ivana Krasteva i Stephena Holmesa, potpuno preobličuje naše razumijevanje krize liberalizma i odgovara na pitanje zašto je Zapad, nakon pobjede u hladnom ratu, izgubio svoju političku ravnotežu.

Početkom 1990-ih očekivalo se širenje liberalne demokracije na Istok. Ipak, transformacija istočnoeuropskih zemalja iznjedrila je gorko odbacivanje samog liberalizma, ne samo na Istoku već i u srcu Zapada. Autori međutim smatraju da kraj doba oponašanja ne znači da će ljudi prestati cijeniti slobodu i pluralizam, da će liberalna demokracija nestati ili da će svijetom zavladati reakcionarni autoritarizam i nativizam. To znači povratak, ali ne svjetskom sukobu dviju misionarskih nacija, jedne liberalne i druge komunističke, nego povratak pluralističkom i konkurentskom svijetu, gdje nijedno središte vojne i ekonomske moći neće težiti širenju vlastitog vrijednosnog sustava diljem svijeta. Takav međunarodni poredak nipošto nije bez presedana, s obzirom na to da je glavna značajka svjetske povijesti bila kulturna, institucionalna i ideološka raznolikost, a ne jednoobraznost – zapažanje koje sugerira da je kraj doba oponašanja ujedno i kraj jedne zlosretne povijesne anomalije.
Kraj doba oponašanja briljantno je djelo iz sfere političke povijesti u kojem Krastev i Holmes dokazuju da je pretpostavljeni kraj komunizma samo početak doba autokrata. Osvrćući se na povijesne događaje u posljednjih trideset godina, autori također pokazuju da najveća snaga vala populističke ksenofobije u Istočnoj Europi proizlazi iz ogorčenosti nametnutim oponašanjem Zapada nakon promjena 1989.

* * *
Knjiga Kraj doba oponašanja. Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju dobila je nagradu Lionel Gelber za 2020. godinu.

 

Dok građani drugih zemalja znaju mnogo o Amerikancima, Amerikanci nemaju pojma o tome kako ostatak svijeta razmišlja i živi. Oni nikada nisu čuli za filmske zvijezde koje nisu anglofonske, a njihova predodžba o razlozima za političke sukobe u drugim zem­ljama samo je maglovita. Ta gruba neravnoteža u razumijevanju stvara stratešku ranji­vost.

* * *
Nacionalističke populiste obilježava to da se nikad ne ispričavaju ni za koji postupak svoje nacije u cijeloj njezinoj povijesti. Ponašati se kao negativac i istovremeno sebe prikazivati kao žrtvu – to je njihova glavna podmuklost.

* * *
Srednjoeuropske elite ispočetka su iskreno prigrlile oponašanje zapad­njačkih vrijednosti i institucija kao najbrži put k političkoj i ekonomskoj reformi. Bili su gorljivi obraćenici, čije je izjednačavanje normalizacije sa Zapadom naposljetku omogućilo reakcionarnoj kontraeliti prisvajanje politički najjačih simbola nacionalnog identiteta.

 

  • ISBN: 978-953-8075-84-1
  • Dimenzije: 142x205 mm
  • Broj stranica: 264
  • Uvez: meki
  • Godina izdanja: 2020.
  • Naslov izvornika: The Light that Failed: A Reckoning
  • Jezik izvornika: engleski
  • Prijevod: Marko Maras

„Glavne kvalitete ovog djela su: podrobna analiza suvremene političke i društvene situacije u raznim zemlja­ma, u kojima je tranzicija po­stala ideologem koji je izgubio i svoju eksplanatornu moć i političku privlačnost; originalna komparativna poveznica na osnovi koncepta „političkog oponašanja“; najzad, razotkrivanje raznolikosti politi­čkog fenomena koji osobito u analizi demokratskih procesa pokazuje da je cilj ostanka na vlasti, često i po svaku cijenu, važniji od drugih ciljeva, uk­ljučujući sudjelovanje građana i šireg kruga civilnog društva u donošenju važnih odluka za pojedinu zemlju i međunarodni poredak u cjelini.“
prof. dr. sc. Vjeran Katunarić

„Krastev i Holmes na inovativan i pristupačan način današnje doba tumače iz perspektive mladih i posrćućih postkomunističkih demokracija ne­kadašnje Istočne Europe, nazivajući ga dobom oponašanja. Istočna Europa isprva je pokušavala oponašati Europu, da bi naposljetku, umjesto pozapadnjenja, došlo do proliferacije neliberalnih političkih i društvenih procesa kakve poznajemo s istoka kontinenta (Poljska, Mađarska, Rusija...) i u starim, zapadnim demo­kracijama.“
doc. dr. sc. Višeslav Raos