Postali smo vječni emigranti otkad smo prešli najprokletiju granicu na Balkanu, možda i na svijetu: granicu između Albanije i Jugoslavije, odnosno Makedonije, na obali Ohridskog jezera između Pogradeca i Svetog Nauma, granicu koja se protezala i preko samog Jezera, potom kopnom na drugoj obali te je na koncu završavala u nama samima.
Bilo kamo da smo odlazili, granicu smo nosili u sebi, postajala je skriveni dio nas. U obitelji smo, otkad je postavljena granica što je presjekla naše živote, počevši od Djeda, Bake, Oca i Majke do mene – pripovjedača, nosili svoj dio povijesti granice i svoj dio granice u sebi. Još od vremena kad je obitelj bila osuđena na iščeznuće, zbog iznenadnih i zlokobnih udara povijesti, kao da je netko odredio da u mojoj obitelji upravo meni pripadne obveza bilježenja stogodišnje povijesti granice.
Rano smo shvatili da je prelazak granice zapravo dolaženje do slobode koju smo izgubili, da znači spašavanje od smrti koja nam je bila za petama. Naši životi, mladih i starih, zauvijek su obilježeni granicom. Može se čak reći da smo, protokom vremena, postali ljudi-granice, kamo god bi nas sudbina odvela.
Svatko iz naše obitelji imao je svoj dio priče o granici tijekom 20. stoljeća. Bez obzira na to koliko su se međusobno razlikovale, svaka od tih priča uklapala se u golemu pripovijest o granici, povezujući nekoliko naraštaja obilježenih njezinim postojanjem. Nikad nismo doznali koliko granica treba prijeći, a da se pritom nikad ne otkrije put povratka u domovinu...

Luan Starova

* * *

Luan Starova (1941, Pogradec, Albanija) od 1974, nakon magisterija i doktorata u Zagrebu, specijalizira iz područja moderne francuske književnosti na Sorboni u Parizu i karijeru nastavlja kao sveučilišni profesor na Filološkom fakultetu u Skoplju. U dva mandata bio je veleposlanik SFRJ u Tunisu i u Palestini, zatim i prvi ambasador Republike Makedonije u Francuskoj, stalni predstavnik u UNESCO-u te nerezidentni ambasador u Španjolskoj i Portugalu. Piše na makedonskom, albanskom i francuskom jeziku. Do 1991. godine uglavnom je poznat po esejima, putopisima i književnim studijama. Od 2003. član je Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU), član je Mediteranske akademije te član Albanske akademije znanosti.
Autor je poznate i nagrađivane Balkanske sage, serije dvanaest cikličkih romana prevedene na brojne jezike.
 

  • ISBN: 978-953-8075-96-4
  • Dimenzije: 136 x 210 cm
  • Broj stranica: 216
  • Uvez: meki
  • Godina izdanja: 2021.
  • Naslov izvornika: Граница
  • Jezik izvornika: makedonski
  • Prijevod: Hašim Bahtijari

Ova naoko vedra knjiga svojom intimnom slojevitošću likova i njihovih sudbina svjedoči o balkanskoj tragediji. Autor nam ne govori samo kao albanski izbjeglica, emigrant, bivši Jugoslaven, makedonski državljanin, već svjedoči i kao Balkanac, Mediteranac i Europljanin.
Edgar Morin

Čitati Granicu istodobno znači biti spreman prepustiti se nimalo laganom i jednostavnom, humanizmom natopljenom ljudskom nagonu za dijeljenjem i suosjećanjem s drugima – vjerojatno je to najveći zalog i potvrda dragocjene katarze koju pruža ovaj autentičan umjetnički izraz. U Granici leži tajna formula vrijednosti posebne književne ispovijesti.
Elizabeta Šeleva

Postoje pisci koji, koliko god se trudili, nikad nisu uspjeli jasno definirati svoje središnje teme; postoje književnici čija se osnovna tema može naslutiti i s vremena na vrijeme pretočiti u koherentan književni tekst, ali su u dugim razdobljima pisanja potpuno izgubljeni u pokušajima i lutanjima. Luan Starova spada u kategoriju književnika čiji je rad tematski konzistentan i monolitan, kao isklesan u mramoru; najkraće, cijeli mu je opus tematski dosljedan i izražen jednom starom riječju – emigracija.
Ferid Muhić