Dobar, loš ili zao?

• Populizam u Hrvatskoj
• Marijana Grbeša, Berto Šalaj

Prelistaj uzorak
Kupi tiskano izdanje / 19,91 EUR
Kupi e-izdanje / 13,27 EUR
Posudi e-izdanje / 9,29 EUR

Knjiga je dodana u košaricu - završi kupnju.

Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj iscrpna je studija o populizmu, sve važnijem pojmu u politici u susretu s kojim se, s obzirom na izostanak sustavnih znanstvenih i stručnih radova o populizmu u Hrvatskoj, domaći analitičari i mediji gotovo nemaju na što pozvati. Marijana Grbeša i Berto Šalaj, vrsni politolozi i sveučilišni profesori, šire uvide u prirodu populizma te otvaraju prostor za učinkovitija i usklađenija istraživanja o prisutnosti, intenzitetu i tipovima populizma u hrvatskoj politici. Knjiga Dobar, loš ili zao? uglavnom se usredotočuje na ideacijski pristup populizmu koji se bavi idejama smještenima u središte svake populističke stranke ili pokreta te na ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji.

U prvom poglavlju knjiga ukratko tematizira podrijetlo pojma populizma i njegovo korištenje od kraja 19. stoljeća. Drugo poglavlje donosi pregled suvremenih razumijevanja populizma, dok se u trećem poglavlju predstavlja inkluzivni pristup populizmu kao političko-komunikacijskom stilu i kao „slaboj“ političkoj ideologiji, imajući na umu nekoliko razina korištenja samog naziva populizam. Četvrto i peto poglavlje prikazuju najvažnije uvide iz literature koja se bavi pitanjima tipova populizma i uzrocima njegova jačanja u različitim dijelovima svijeta, a u šestom poglavlju sagledava se tzv. populističko novinarstvo i uloga medija u jačanju populističkih aktera. Sedmo poglavlje odnosi se na središnje istraživačko pitanje ove knjige – je li populizam prisutan u hrvatskoj politici? Na tragu inkluzivnog pristupa prezentira se operacionalizacija populizma, istraživački dizajn i matrica na temelju koje su provedena tri recentna istraživanja populizma u Hrvatskoj. U osmom poglavlju analizira se ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji, dok se u zaključnom poglavlju još jednom sažimaju najvažnije konceptualne, metodološke i empirijske spoznaje te se ukazuje na moguće smjerove budućih istraživanja populizma u Hrvatskoj.

Marijana Grbeša rođena je u Zadru. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je na London School of Economics and Political Science u Londonu i doktorirala na Fakulteti za družbene vede u Ljubljani. Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje izvodi nastavu na kolegijima Politički marketing, Metode istraživanja medijskog teksta, Mediji i javnost i Pop Politics. Bila je prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na Fakultetu političkih znanosti, predstavnica Hrvatske u savjetodavnom odboru projekta European Social Survey Europske zaklade za znanost te članica pregovaračkog tima za pristupanje Europskoj uniji za poglavlje Znanost i istraživanje. Autorica je niza znanstvenih radova s područja političke komunikacije, političkog marketinga i medija objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Autorica je i više desetaka medijskih i političkih analiza objavljenih u hrvatskim medijima. Suradnica je na nizu međunarodnih projekata koji se bave političkom komunikacijom i populizmom. Provela je nekoliko godina na usavršavanju u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Berto Šalaj rođen je u Slavonskom Brodu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je zaposlen kao izvanredni profesor političke znanosti. Izvodi nastavu na studijima politologije i novinarstva na kolegijima Politička socijalizacija i političko obrazovanje i Demokracija i civilno društvo. Objavio je više znanstvenih i stručnih knjiga, studija i članaka u kojima se bavi pitanjima političke kulture, socijalnog kapitala, demokracije, građanskog odgoja i obrazovanja te populizma. Suradnik je na nekoliko međunarodnih projekata koji se bave populizmom. Pozornost politološke, ali i opće javnosti posebno su privukli knjiga Socijalni kapital: Hrvatska u komparativnoj perspektivi (2007), studije Socijalno povjerenje u Bosni i Hercegovini (2009) i Croatia's Captured Places: Case Studies on the Quality of Local Governance in Croatia (2017) te članci „Novi program građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskim školama: početak ozbiljnog rada na razvoju demokratske političke kulture ili smokvin list ministarstva?“ (2015) i „Kako mladi stječu političko znanje? Analiza čimbenika političke pismenosti hrvatskih maturanata“ (2016).

• ISBN: 978-953-8075-45-2
• Dimenzije: 142x205 mm
• Broj stranica: 312
• Uvez: meki
• Godina izdanja: 2018.